MOŽEMO LI REĆI DA SE PR „VRATIO NA VELIKA VRATA“ TOKOM COVID-19 KRIZE I DOKAZAO SVOJU PRAVU SVRHU?

Apsolutno se slažem da se PR „vratio na velika vrata“ tokom COVID-19 krize i ne samo što je dokazao svoju svrhu, već se pokazao u svom transformisanom, a ipak tako poznatom ruhu. Mnogi i dalje ne prepoznaju šta je to konkretno što PR radi, ali su se ljudi na čelnim pozicijama i oni koji do sada nisu imali prilike da ga „konzumiraju“ itekako upoznali i uverili koja je svrha i neophodnost komuniciranja ne samo ka medijima (gde obično samo i svrstavaju PR). Treba samo podsetiti da su krizna i interna komunikacija u prvom mahu COVID krize odigrale svoju „životnu ulogu“, a zatim i društveno odgovorno poslovanje, komunikacija sa interesnim grupama, kao i recovery reputation nekih brendova i industrija i koji se, nažalost, još uvek „druže“.

U KOJOJ MERI KLIJENTI DANAS VIDE STRATEŠKU ULOGU KOMUNIKACIJA? DA LI IM JE PR TU SAMO KADA TREBA DA SE OSMIŠLJAVA REAKTIVNI NARATIV?

Postoje kompanije koje itekako prepoznaju stratešku ulogu komunikacija, čak biste se i iznenadili koje su to industrije u pitanju. Ali, nažalost, i dalje postoje kompanije kojima komunikacija služi samo i isključivo kao reaktivni pristup u svakodnevnom poslovanju ili još gore – “kad se mora”. Za neprepoznavanje strateške uloge komunikacija, iskreno, pre svega, krivim nas profesionalce u toj oblasti, pogotovo ljude koji sede na tim pozicijama u kompanijama. Jer kako objasniti drugima koja je uloga, važnost i značaj toga što radimo, ukoliko to ne umemo da objasnimo ni svom nadređenom i kolegama u sopstvenoj kompaniji! U industrijama koje su prodajno orijentisane, marketing je apsolutno usko povezan sa prodajom. Danas, više nego ikada imate raznovrsne alate i kanale za komunikaciju i metriku da to izmerite. Sve je do nas samih!

U KOJOJ MERI SU KORPORATIVNE PRIČE VIDLJIVE U MEDIJIMA U ODNOSU NA SENZACIONALIZAM I FAKE NEWS?

Nažalost, mnogo manje nego što bi to trebalo da bude. Neki se neće složiti sa mnom i uvek će deo javnosti imati izgovor da se kompanije na taj način reklamiraju, ali ja zaista ne vidim problem u “reklami” koja daje dobre primere drugim kompanijama, koja podeli sopstveno iskustvo u poslovanju sa drugima, koja daje dobrobit zajednici u kojoj posluje (da je sreće da ih ima i više!). Ta kompanija ne kaže “moj proizvod je najbolji”, već daje primer, podstrek i podršku i drugim kompanijama, menadžerima i mladima kako, gde i na koji način mogu raditi. I na kraju, zašto nije vest da je zahvaljujući nekoj donaciji izgrađena npr. neka laboratorija, ali jeste da starleta ulazi u Zadrugu? Koji edukativni i informacioni karakter ima takva vrsta vesti? Da li je to sadržaj koji javnost želi? To u medijima ne nazivaju “reklamom”, a svi se samo deklarativno slažu sa tim da takvi sadržaji ne treba da budu zastupljeni u tolikoj meri. Onda je u redu da se primene druga načela “reklamiranja” i računica je više nego jasna. O fake news-u ne želim ni da govorim, pogotovu danas na društvnim mrežama, kojih je previše. Mi se u agenciji nikada nismo bavili, niti želimo time da se bavimo, jer su etika i profesionalizam u poslovanju naša primarna načela kojima se svakodnevno rukovodimo.

NA KOJI NAČIN SE DANAS MERE EFEKTI RADA PR STRUČNJAKA – KROZ BROJ OBJAVA I KOMERCIJALNU VREDNOST ILI KROZ VIDLJIV RAST POSLOVANJA?

Broj objava i komercijalna vrednost davno su prevaziđene metode, mada se mora reći da nisu potpuno izbačene iz upotrebe. Ali kroz pozicioniranje kompanije, brenda, menadžmenta i zaposlenih kroz razne interesne grupe, rad PR stručnjaka svakako utiče na vidljiv rast poslovanja.

KAKO VIDITE BUDUĆNOST PR INDUSTRIJE?

PR industrija već godinama postepeno “živi svoju budućnost” u izmeni pristupa, metrike, kanala i alata koje koristi u komunikaciji. Svi koji su to shvatili na vreme, nema potrebe da se boje budućnosti. Treba se prilagoditi trendovima, ponašati se u skladu sa situacijom i raditi ono što najbolje umemo – biti kreativan, osluškivati potrebe i na pametan način pažljivo odabranim kanalima i formatima komunicirati sa svojim ciljnim grupama. Ne treba zaboraviti da nas tek čeka dodatna transformacija tradicionalnih alata i tehnika komunikacije, što je postalo posebno vidljivo tokom COVID pandemije. Uzmimo samo za primer ono što je nekada bio core PR-a, a to su komunikacija u štampanim izdanjima i događaji. Tu su se već desile ozbiljne promene koje su zaokrenule globalno tržište i način realizacije sa “fizičke” na digitalnu platformu. Ali ako me već pitate, ja mislim da je budućnost PR industrije u onome što ona i jeste u svojoj biti, a to je komunikacija, bez obzira kojim se alatima, kanalima i formatima budemo služili.

Komentari