Beograd na kapiji XX veka nije bio spreman za spoljno oglašavanje, što ne znači da ono nije postojalo u specifičnom obliku. Svaki oblik reklamiranja koji se mogao videti na ulicama je bio OOH. Ipak, postoje određeni momenti, koji su svojevrsne prekretnice i koji govore da je Beograd ipak (čak i u nezavidnim uslovima) išao u korak sa svetom.

Davne 1935. godine, pokrenuta je izgradnja Glavne pošte, ispred koje je 56 godina kasnije Alma Quattro postavila prvi prosvetljeni bilbord u Srbiji.

Prvi tramvaj se zaklackao niz kalrdmu Beograda 1894. godine, a Merima Kruševac se oglasila na vagonu jednog tramvaja 1937. godine.

Godine 1957., sa radom je počeo Beogradski sajam, u koji su se slivali ogromni budžeti za sponzorstva međunarodnih manifestacija koje su se dešavale u njegovim prostorijama. Preduzeća koja su učestvovala kao izlagači ili sponzori na tim i drugim manifestacijama SFRJ, dobijala su vrednost preko konstrukcija koje su davale vidljivost na direktan način meren brojem posetilaca. Najveća vrednost bila je u tome da se materijal vidi na televizijskom prenosu ili da je na mestu koje će uslikati fotograf za dnevne novine. Čak je i JAT po izgradnji Marakane, mudro zakupio pravo da svoj logo postavi u njenu halu.

Godine 1969., u pozorištu Atelje 212 prvi je put odigran mjuzikl “Kosa”. Premijeru je ispratila i reklama na adresi Svetogorska 21. Četrdesetak godina kasnije, reklama kulturnog sadržaja Ateljea dobila je „noge“ i preselila se na medije Alme Quattro, u okviru dugoročnog medijskog partnerstva.

Pod parolom Hrabri novi svet, Beograd je 1972. godine oberučke dočekao drugi po redu FEST, a današnji Trg republike ambicioznu OOH konstrukciju, baš tim povodom.

Tokom 1970-ih godina, na Mostarskoj petlji, po prvi put, postavljeni su bilbord panoi na kojima su se oglašavali omiljeni jugoslovenski proizvodi.

U starom delu grada, bilbordi neće postojati do 1994. godine, kada ih je postavila Alma Quattro, zajedno sa prvim prosvetljenim bilbordom i to ispred pomenute Glavne pošte, označivši početak perioda ubrzanog razvoja ovog medija.

Ilustratorka: Iva Kujundžić

Komentari